Protest poljoprivrednika kod Aradca: I cena suncokreta i budući auto-put ih teraju na ulicu
Udruženje poljoprivrednika Aradac organizovalo je danas, 16. avgusta, protest na putu Zrenjanin – Novi Sad.

Predsednik tog udruženja Dejan Rakić izjavio je za portal zrenjaninski.com da su poljoprivrednici parkirali traktore pored puta, ne blokirajući saobraćaj, i da je reč o višečasovnom protestu upozorenja.
Rakić je naglasio da su razlozi protesta, ne samo niska otkupna cena žitarica i odnos države prema poljoprivrednim proizvođačima, već i auto-put Beograd – Zrenjanin – Novi Sad koji bi aradačkim poljoprivrednicima, ukoliko bude izgrađen prema sadašnjim zamislima, mogao da predstavlja ogromne probleme.
PROČITAJTE JOŠ: Vojvođanske njive pod udarom: Ekstremna suša preti kukuruzu, soji i drugim usevima
– Predviđeno je da se na trasi budućeg auto-puta, kod Aradca, nađe podvožnjak dimenzija 4 puta 5 metara, koji nikako ne odgovara našoj mehanizaciji. Ako bude izgrađen takav prelaz, mi nećemo moći stizati do naših njiva – objašnjava Rakić.
Prema njegovim rečima, Udruženje poljoprivrednika Aradac pre tri meseca je tražilo sastanak sa gradonačelnikom Zrenjanina Simom Salapurom, kako bi mu izneli probleme, ali do susreta još uvek nije došlo. Takođe, i Koridori Srbije, kao investitor auto-puta, izbegavaju razgovor sa poljoprivrednicima, zbog čega su oni odlučili da organizuju današnji protest upozorenja.
Neprihvatljiva sadašnja cena suncokreta
Kada je reč o niskoj otkupnoj ceni žitarica, predsednik Saveza udruženja poljoprivrednika Banata Dragan Kleut kaže za portal zrenjaninski.com da je cena suncokreta od 40 dinara po kilogramu neprihvatljiva za poljoprivrednike, posebno imajući u vidu ovogodišnji pad prinosa veći od 30 odsto.
Kleut navodi da se prinos suncokreta na području Banata trenutno kreće između 700 i 1.200 kilograma po katastarskom jutru, odnosno oko 1.500 do 2.000 kilograma po hektaru.
– Ovogodišnja cena suncokreta od 40 dinara je izuzetno neprihvatljiva, zato što smo prošle godine imali od 58 do 60 dinara – rekao je Kleut.
Prema njegovim rečima, ovogodišnji prinosi dodatno otežavaju položaj proizvođača. Banat je, kako ističe, područje sa najvećom proizvodnjom suncokreta, ali su klimatske prilike značajno uticale na rod.
– Rod suncokreta je smanjen za više od 30 posto. Informacije koje dobijamo sa terena, a i sami vidimo, jesu da se rod kreće od 700 kilograma do 1.200 kilograma po katastarskom jutru – naveo je Kleut.
Poljoprivrednici traže 70 dinara
Savez udruženja poljoprivrednika Banata smatra da bi, zbog visokih troškova proizvodnje i smanjenog prinosa, realna cena suncokreta trebalo da bude najmanje 70 dinara po kilogramu.
Kleut podseća da otkupljivači poljoprivrednicima trenutno nude akontnu cenu od 40 dinara, dok se konačna cena često naknadno uvećava za svega nekoliko dinara.
– Svaki put kada daju akontnu cenu od 40 dinara, posle izvrše doplatu od dva-tri do pet dinara maksimum – istakao je Kleut.
On objašnjava da je suncokret zahtevna biljka koja troši mnogo hraniva i vlage iz zemljišta, zbog čega se ne može sejati svake godine na istoj parceli.
– Suncokret je izuzetno zahtevna biljka koja troši puno hraniva i zemljišta. Ne možete u plodoredu da ga sejete svake godine. Po pravilu treba da se seje svake pete godine i samim tim suncokret ne može da bude jeftin – kazao je Kleut.

„Nemamo otvoreno tržište, već dogovorni otkup“
Predsednik Saveza udruženja poljoprivrednika Banata ukazuje i na problem koji poljoprivrednici godinama pokušavaju da reše – način funkcionisanja tržišta žitarica. On podseća da su poljoprivrednici sa Ministarstvom poljoprivrede potpisali sporazum o uređenju tržišta žitarica, ali da se, prema njegovoj oceni, stanje nije značajnije promenilo.
– Mi ovde nemamo otvoreno tržište, nego imamo dogovorni otkup. Imamo monopol na tržištu gde vlast to ne sprečava – rekao je Kleut.
Naglašava i da su otkupne cene domaćih poljoprivrednih proizvoda često znatno niže u odnosu na relevantne berze. Kao primer je naveo pšenicu, čija je cena trenutno oko 21 dinar po kilogramu, dok se na relevantnoj berzi u Budimpešti kreće između 27 i 30 dinara.
– Ako vi ništa ne želite da uradite godinama unazad, a cene su vam uvek 20-30 posto niže na svim proizvodima, onda imamo ozbiljan problem – upozorio je Kleut.
„Država daje subvencije, ali ne radi ništa po pitanju cena“
Kleut smatra da su poljoprivrednicima, osim subvencija, neophodne i povoljnije i predvidljivije cene njihovih proizvoda.
– Poljoprivrednicima bi značila ta sredstva, jer je to u suštini novac kojim bi uspeli da prežive, uz subvencije koje država isplaćuje – rekao je on.
Kako je dodao, klimatske promene dodatno pogoršavaju položaj proizvođača.
– Država vam daje subvencije s jedne strane, s druge strane ništa ne radi po pitanju cene poljoprivrednih proizvoda. I onda imamo još i klimatske promene koje su katastrofalne – kazao je Kleut.
Prema njegovim rečima, kombinacija visokih troškova repromaterijala, nepovoljnih vremenskih uslova i niskih otkupnih cena dovodi u pitanje opstanak poljoprivrednih gazdinstava.
Kleut: Ne prihvatamo da nas predstavljaju prorežimski poljoprivrednici
Kleut se osvrnuo i na razgovore koji su vođeni u Ministarstvu poljoprivrede nakon reakcija na nisku cenu suncokreta. On navodi da su u Ministarstvu razgovarali „neki neovlašćeni pregovarači“, koje Savez udruženja poljoprivrednika Banata ne smatra predstavnicima proizvođača sa terena.
– Za nas su neovlašćeni, jer nemaju podršku poljoprivrednika sa terena. A tražiti 55 dinara, to je za nas isto mala cena – rekao je Kleut.
Dodao je da Savez neće prihvatiti da poljoprivrednike predstavljaju, kako je rekao, „prorežimski poljoprivrednici“ bez podrške proizvođača.
PROČITAJTE JOŠ: Auto-put do Zrenjanina poskupeo sa 600 miliona na skoro 1,6 milijardi evra
On je najavio da će Savez pratiti reakcije Ministarstva poljoprivrede i Vlade Srbije i da očekuje konkretno rešenje.
– Očekujemo neko realno rešenje i da ne moramo usred sezone da izlazimo na proteste, gubimo dragoceno vreme i maltretiramo ljude koji nisu ništa krivi. Ali drugog načina za našu borbu nemamo, jer ionako nas ne slušaju i niko nas ne čuje – zaključio je Dragan Kleut.

Lupeta, imaće pristup kao kod Pupinovog mosta, mora. Visina 5 m je mala???? A goriva imaju viška izgleda.
Kakav rupa od drzave, protestuje se zbog auto puta, tako vas sve treba izolovati i uvesti sankcije da nista nemate. Zivim za dan da odem iz ove odvratne zemlje sa jos odvratnijim ljudima
Kod nas nema slobodnog< tržišta monopol dve uljarske kompanije koje pljačkaju proizvođače i potrošače!!!Poljoprivrednicima bedno plati suncokret a ulje i majonez,margarin najskuplji u regionu.Uništiće domaću proizvodnju suncokreta pa će nam uvaljivati Ukrajinski i ko zna čiji suncokret.Kraj monopolu i podrška domaćoj proizvodnji.Najviše treba da zaradi onaj ko proizvodi a ne trgovci i mešetari kao što je kod nas slučaj!!!!
ZOOP nije problem autoput već podvožnjak ispod njega kroz koji kombajni neće moći da prođu osim ako nemaš leteće kombajne da im prodaš.Ako već planiraš da se seliš mislim da bi tom tvom načinu razmišljanja savršeno odgovarala Severna Koreja.Autoput nije više svemirski brod ni u Albaniji nema potrebe za tolikim oduševljenjem.
Vidi Prebrani, ako je interes države da put tako izgleda i da tuda prođe, tako će i biti.
Kroz istoriju su lične sudbine pojedinaca zanemarene za kolektivno dobro.
Uvek će biti nekog kome nešto nije po volji.
Nisam baš ni za Zoop-ov stav da treba da se iseljava…
Više bi’ razmišljao o ovome što Koviljka kaže!?
Svakako ljudima koji žele dobro ovoj zemlji bez obzira na stranačku pripadnost, treba pomoći!