Na današnji dan je rođen arhitekta Dragiša Brašovan: Njegova dela i danas krase Zrenjanin
Na današnji dan 1887. godine rođen je srpski arhitekta Dragiša Brašovan.

Jedan od najznačajnijih srpskih arhitekata i jedan od začetnika srpskog modernog pravca u arhitekturi Dragiša Brašovan rođen je 25. maja 1887. godine u Vršcu. Preminuo je 7. aprila 1965. u Beogradu.
Bio je počasni član Kraljevskog instituta britanskih arhitekata od 1953. a za dopisnog člana SANU izabran je 1961.
PROČITAJTE JOŠ: FOTO: Zrenjaninci sa nostalgijom gledali izložbu o čuvenoj Fabrici šešira „Begej“
Brašovan je autor brojnih reprezentativnih zdanja širom Srbije, među kojima su i neka u Zrenjaninu.
Izradio je projekte adaptacije i rekonstrukcije za tri postojeća objekta u Zrenjaninu: kuće dr Slavka Županskog, zgrade Srpske zadružne banke i enterijera Narodnog pozorišta (foaje). Prema planovima Dragiše Brašovana izgrađena su dva objekta u Zrenjaninu: Sokolski dom i vila dr Zoltana Perišića.
„Iako je o njemu napisana obimna istoriografska građa, nepravedno su zanemarene, nedovoljno istražene i neprecizno zabeležene godine njegovog boravka i profesionalnog angažmana u Velikom Bečkereku, današnjem Zrenjaninu“, kažu u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin.
Graditeljska delatnost Dragiše Brašovana u Velikom Bečkereku vezana je za kratak vremenski period 1919. i 1920. godine, kada je obavljao funkciju županovog stručnog tajnika za urbanizam i arhitekturu.
Kako navode u Zavodu, iz Budimpešte je u Veliki Bečkerek došao na poziv svog zeta, tadašnjeg Velikog župana Torontalske županije – advokata dr Slavka Županskog. Od trenutka kada je postao gradski arhitekta, već je imao 12 godina prakse u Budimpešti, gde je diplomirao na Politehničkom fakultetu 1912. godine.
PROČITAJTE JOŠ: VIDEO: Poslednji trag Bečkerečke ćuprije – vandalizovane fijale
Brašovan je istovremeno radio i kao nastavnik u srednjoj tehničkoj školi u kojoj je predavao geometriju i crtanje. Krajem 1920. godine je napustio provinciju i otišao u Beograd gde je započeo rad kao samostalni projektant.
„Dragiša Brašovan nije prekinuo veze sa gradom u kom je živeo i radio – u Bečkerek se vratio još nekoliko puta: 1923. godine, kada je radio na izradi projekta fabrike lampi i izrade metala i rekonstrukcije i adaptacije enterijera Narodnog pozorišta, 1924. godine, kada se po njegovim planovima gradio Sokolski dom, i 1926. prilikom izgradnje vilе dr Zoltana Perišića na obali Begeja“, ističu u Zavodu za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin.
