FOTO: Zrenjaninci sa nostalgijom gledali izložbu o čuvenoj Fabrici šešira „Begej“
U okviru programa manifestacije „Noć muzeja“, koji je posetiocima ponudio Narodni muzej Zrenjanin, naišli smo na zanimljivu postavku „Sačuvajmo nasleđe zrenjaninske tekstilne industrije: Fabrika šešira Begej“.

Muzej je, podsetimo, pokrenuo i inicijativu o dokumentovanju i prikupljanju građe u vezi sa nekadašnjom tekstilnom industrijom u našem gradu.
Ovom prilikom bili su izloženi primerci šešira iz kolekcije koja je bila aktuelna krajem 80-ih i početkom 90-ih godina pod nazivom Exclusiv mode, prodajni katalog, foto-album sa modelima „Begejevih“ šešira, priznanja Skopskog sajma iz 1988. godine za ženske šešire „Fantazija“ kao i „Zlatna košuta“ – nagrada Beogradskog sajma dodeljena „Begeju“ 1990. godine za art komplet crnih ženskih šešira dizajnerke Sonje Bizumić.
PROČITAJTE JOŠ: Više od 30 umetnika na Likovnom salonu ALUZ-a: „Portret“ kao omaž Konstantinu Danilu
U okviru izloženih predmeta, posebnu pažnju privlači fotografija iz fonda Etnološkog odeljenja Narodnog muzeja Zrenjanin. U potpisu stoji: Žena i dete sa šeširima ispred radnje Tvornice šešira i tuljaka „Braća Dragan“. Veliki Bečkerek, glavna ulica. Druga polovina 1920-ih godina.

To nas vraća u istoriju grada i podseća da je zrenjaninska Fabrika šešira „Begej“ osnovana na temeljima zanatske delatnosti porodice Dragan iz Melenaca. Naslednici te porodice su 1919. godine preneli proizvodnju šešira u Veliki Bečkerek. Tvornica šešira i tuljaka „Braća Dragan“, navodi Narodni muzej, bila je na posebno dobrom glasu, čemu u prilog ide podatak da je 1934. godine odlikovana titulom „Glavnog kraljevskog liferanta“.
Ono što je usledilo nakon toga, sve do 2008. godine kada je Fabrika šešira „Begej“ prodata jednom novosadskom preduzeću, protkano je velikim uspesima i teškim godinama kojih se mnogi Zrenjaninci i dalje sećaju.
Autorka postavke o Fabrici šešira „Begej“ je kustoskinja – etnološkinja Aleksandra Kozarev.

