VIDEO: Gde bi u Zrenjaninu mogle da budu izgrađene nove biciklističke staze
Iako Zrenjanin raspolaže razvijenijom biciklističkom infrastrukturom u odnosu na mnoge gradove u Srbiji, analiza postojećeg stanja pokazuje da mreža biciklističkih staza i traka još uvek nije u potpunosti funkcionalno povezana, konstatovano je u Planu održive urbane mobilnosti grada Zrenjanina.

Naglašeno je da se pojedini delovi mreže završavaju bez odgovarajućeg nastavka, dok na nekim pravcima ne postoji odgovarajuća infrastruktura, što umanjuje bezbednost, kontinuitet i atraktivnost biciklističkog saobraćaja.
„Upravo zbog toga, jedan od osnovnih ciljeva razvoja biciklističkog sistema u gradu jeste uspostavljanje jedinstvene, kontinuirane i logično povezane mreže koja će omogućiti bezbedno, direktno i udobno kretanje između najznačajnijih gradskih sadržaja“, piše u pomenutom Planu.
Plan održive urbane mobilnosti je, inače, strateški dokument kojim se definišu mere i aktivnosti usmerene ka razvoju bezbednog, pristupačnog, efikasnog i ekološki održivog sistema mobilnosti na teritoriji grada. Izrađen je u okviru projekta „Blue Sky – Cross-border Solution to Air Pollution“, koji se realizuje u okviru Interreg IPA Programa prekogranične saradnje Rumunija – Srbija.
Plan je, zajedno sa Transportnim modelom grada Zrenjanina, usvojen na poslednjoj sednici Skupštine grada. Kako je navedeno, usvojeni dokumenti predstavljaju stručnu osnovu za planiranje budućeg razvoja saobraćaja, pripremu i realizaciju infrastrukturnih projekata, unapređenje javnog prevoza, pešačkog i biciklističkog saobraćaja, smanjenje emisije štetnih gasova i sprovođenje mera održive urbane mobilnosti na teritoriji grada Zrenjanina.
U pomenutom Planu se ističe da u Zrenjaninu trenutno postoji skoro 35 kilometara samostalnih biciklističkih staza, od kojih je 22,4 kilometra u samom gradu i 11,2 kilometra do okolnih sela – Aradca, Ečke i Kleka.
Ulica sa najvećom dužinom biciklističke staze je Pančevačka (5,3 km sa obe strane), nakon nje je ulica Žarka Zrenjanina (3,4 km sa obe strane) i Bulevar Milutina Milankovića – magistrala (2,6 km sa obe strane).
„Razvoj biciklističke mreže ne podrazumeva isključivo izgradnju novih biciklističkih staza. U zavisnosti od prostornih mogućnosti, saobraćajnih opterećenja i karakteristika ulične mreže, unapređenje biciklističkog saobraćaja može se ostvariti primenom različitih infrastrukturnih rešenja, uključujući biciklističke staze, biciklističke trake, biciklističke ulice, unapređenje raskrsnica, obeležavanje biciklističkih koridora, kao i rekonstrukciju postojećih deonica koje ne zadovoljavaju savremene standarde projektovanja“, piše u dokumentu.
Na osnovu sprovedene analize definisane su prioritetne deonice za proširenje i povezivanje biciklističke mreže, koje su grupisane u četiri faze realizacije, u skladu sa njihovim značajem za uspostavljanje kontinuiteta mreže i povezivanje najvažnijih generatora putovanja.
View this post on Instagram
Prva faza obuhvata izgradnju dve nedostajuće deonice u pravcu Bulevara Milutina Milankovića. Prva deonica predviđena je duž Ulice Brigadira Ristića, od Bulevara Veljka Vlahovića do Bulevara Milutina Milankovića, u dužini od približno 800 metara. Druga deonica, dužine oko 350 metara, planirana je na Bulevaru Milutina Milankovića, od Ulice dr Zorana Kamenkovića, preko mosta i Ulice Nikole Pašića, do postojećih biciklističkih traka. Realizacijom ovih deonica uspostavio bi se kontinuirani biciklistički koridor ukupne dužine oko 8,5 kilometara.
Druga faza obuhvata izgradnju tri deonice: duž Miletićeve ulice (oko 1.000 metara), Principove ulice (oko 500 metara) i Birčaninove ulice (oko 400 metara). Prva je duž Miletićeve ulice, pa sve do ukrštanja sa Principovom ulicom. Druga deonica u ovoj fazi je duž Principove ulice, to jest od ukrštanja na Miletićevom ulicom pa do Birčaninove ulice. Treća predložena deonica je Birčaninova ulica, od ukrštanja sa Tomićevom ulicom do Ulice Nikole Pašića, gde se nastavljaju biciklističke trake.
„Njihovom realizacijom ostvarilo bi se kvalitetnije povezivanje centralnog gradskog područja sa značajnim generatorima putovanja, među kojima su Osnovna škola ‘Žarko Zrenjanin’, Gerontološki centar, industrijska zona sa fabrikom ‘Dijamant’ i drugi važni sadržaji“, piše u Planu održive urbane mobilnosti grada Zrenjanina.
Treća faza podrazumeva izgradnju biciklističke staze duž Ulice Dositeja Obradovića, u dužini od približno 1.000 metara. Ovom deonicom naselje Ruža Šulman povezalo bi se sa postojećom gradskom biciklističkom mrežom, dok bi se na južnom delu ostvarila veza sa postojećom biciklističkom stazom prema naselju Ečka.
Četvrta faza predviđa izgradnju biciklističke staze duž obale reke Begej, u dužini od оko 1,5 kilometara, na potezu od mosta u Ulici Andraša Imrea do mosta u Ulici Aleksandra Ace Šajbera. Realizacijom ove deonice gradska biciklistička mreža povezala bi se sa međunarodnom biciklističkom rutom EuroVelo 11, čime bi se unapredila regionalna i međunarodna povezanost grada.
„Predložene deonice predstavljaju prioritetne intervencije koje omogućavaju otklanjanje najznačajnijih prekida u postojećoj biciklističkoj mreži, unapređuju dostupnost obrazovnih, radnih, rekreativnih i drugih sadržaja, kao i stvaraju uslove za veće korišćenje bicikla kao svakodnevnog vida prevoza“, objašnjeno je u dokumentu.
PROČITAJTE JOŠ: Umesto da služe građanima, novi kontejneri ponovo završili u plamenu
Zaključeno je i da Zrenjanin ima dugu tradiciju korišćenja bicikla kao svakodnevnog prevoznog sredstva i da se ubraja među gradove u Srbiji sa najizraženijom biciklističkom kulturom.
„Upravo zbog toga, unapređenje postojeće infrastrukture ne predstavlja samo izgradnju novih biciklističkih staza, već ulaganje u vid prevoza koji građani već u velikoj meri koriste. Kontinuiranim povezivanjem postojeće mreže i otklanjanjem kritičnih prekida mogu se ostvariti značajni efekti uz relativno ograničena ulaganja, čime ova mera predstavlja jednu od ključnih infrastrukturnih aktivnosti za razvoj održive urbane mobilnosti u gradu“, zaključeno je u Planu održive urbane mobilnosti.
