• Cena drastično porasla: Auto-put Beograd – Zrenjanin – Novi Sad sada tri puta skuplji!

    Premda je naknadno povećanje cene radova hronični problem u Srbiji, postoje indicije da se situacija pogoršava u slučaju najnovijih deonica auto-puteva, konstatovao je Fiskalni savet Republike Srbije.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    Cena drastično porasla: Auto-put Beograd – Zrenjanin – Novi Sad sada tri puta skuplji!
    Foto: Pixabay

     

    Izgradnja putne infrastrukture u Srbiji finansira se gotovo isključivo iz kredita, a ni u jednom od više primera nema relevantnog objašnjenja zbog čega radovi kasne, a njihova cena se drastično povećava.

     

    U analizi pod nazivom „Politika javnih investicija u Srbiji“, Fiskalni savet kao jedan od drastičnih primera navodi vrednost investicije u auto-put Beograd – Zrenjanin – Novi Sad, koja je u Memorandumu iz 2020. bila procenjena na 600 miliona evra, dok se prema novim budžetskim planovima sad predviđa zaduživanje države do iznosa od čak 1,7 milijardi evra.

     

    „Jedan od razloga za ovu korekciju je verovatno opet poskupljenje građevinskih inputa, a u javnosti su se mogle čuti i najave o promenama trase i dodatnim radovima na paralelnom nekomercijalnom putu Novi Sad – Zrenjanin. Međutim, vrlo je upitno mogu li ovi činioci potpuno da objasne skoro trostruko povećanje cene u odnosu na prvobitnu, na šta ukazuju budžetski planovi“, konstatuje se u analizi.

     

    PROČITAJTE JOŠ: Urbana legenda ili živa istina: „Pauk“ služba ne sme da nosi skupocene automobile?

     

    Dodatnu konfuziju, ističu u Fiskalnom savetu, stvara to što su informacije o najnovijim projektima poput ovog često vrlo oskudne, a ponekad i oprečne, pa se sreću različiti podaci o ukupnim troškovima, dužini trase, karakteristikama puteva i tako dalje.

     

    Fiskalni savet naglašava da je od 2018. godine Srbija počela snažno da se oslanja na nestandardne procedure u ugovaranju i realizaciji velikih infrastrukturnih projekata. Primena javnih nabavki i standardnih zakonskih procedura bila je praktično jedini metod u realizaciji infrastrukturnih projekata do 2012. godine, a može se reći da je to bila preovlađujuća praksa sve do 2018.

     

    „Nakon toga je došlo do fundamentalnog zaokreta – u proteklih pet – šest godina gotovo svi veliki infrastrukturni projekti direktno su ugovarani i/ili su na neki drugi način (npr. lex specialis) izuzimani iz opšte zakonske regulative, pa je korišćenje standardnih procedura u Srbiji trenutno svedeno na minimum“, naglašava Fiskalni savet.

     

    PROČITAJTE JOŠ: Od septembra skuplje vozne karte, uvode se i novine u načinu naplate

     

    Kako se navodi, prelazak na direktno ugovaranje i preskakanje opštih zakonskih procedura (u oblasti javnih nabavki, eksproprijacije, upravljanja kapitalnim projektima i drugo) imao je određene pozitivne efekte na kapitalna ulaganja države.

     

    Naime, analize koje je sproveo Fiskalni savet pokazuju da je to bio jedan od glavnih razloga koji je doprineo snažnom povećanju javnih investicija u Srbiji od 2018. Ne samo da je to omogućilo ubrzanje radova na nekim velikim projektima koji su kasnili, već i da se u budžet (po skraćenim procedurama) za kratko vreme ubaci veliki broj novih investicionih projekata.

     

    Međutim, osim povoljnog uticaja na obim javnih investicija, praksa preskakanja standardnih procedura ima i svoje loše strane.

     

    Prva velika mana je proizvoljna selekcija projekata, koja rezultira zapostavljanjem mnogih važnih sektora (poput zaštite životne sredine i obrazovanja), ali i sprovođenjem nekih investicija čija je opravdanost upitna.

     

    Kliknite na ovaj link i zapratite portal zrenjaninski.com i na Instagramu

     

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • Prijavite se na naš newsletter i jedanput nedeljno najvažnije vesti iz Zrenjanina i okoline stizaće na vašu e-mail adresu.

    Komentari 5

    1. Zar taj put ne treba da finansira i gradi kineska fabrika guma kao naknadu za dobijeno zemljiste na kojem gradi svoju fabriku???!!!
      Sta smo dobili za tu plodnu zemlju ???
      Od te plodne zemlje mogli smo s plastenicima i uzgojem povrca,cveca…zaraditi dosta novca zaposliti lnude u zdtavoj zivotnoj sredini i obezbediti hranu, pijacu vodu….. i odrzati zdravu zivotnu sredinu.
      Zar to nije pametnije, isplativije i korisnije za gradjane Zrenjanina?
      Niko se toga nije setio?
      Oticice nam deca iz rodnog grada. Nije li vam ni malo zao???!!!

    Napiši komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


    NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Grad