Ratne heroine: Izložba o ženama čija hrabrost ne sme biti zaboravljena
Povodom obeležavanja Dana oslobođenja Zrenjanina u Drugom svetskom ratu, jednog od praznika grada, u petak, 2. oktobra, sa početkom u 18 časova, u Malom salonu Narodnog muzeja Zrenjanin biće svečano otvorena izložba pod nazivom „Ratne heroine“ autorke Bilјane Marcojević, kustoskinje u Muzeju žrtava genocida.

Izložba „Ratne heroine“ posvećena je ženama – heroinama otpora, stradanja i borbe u Drugom svetskom ratu. Kroz arhivsku građu, lične priče, fotografije i dokumente, postavka osvetlјava žensku hrabrost, požrtvovanost i doprinos istoriji slobode.
Milica Tepić, Hilda Dajč, Diana Budisavlјević, Vida Jocić, Mira Cikota, Lepa Radić, Olga Petrov, Drinka Pavlović, Jelena Ćetković, Radmila Božić i Stana Arnaut samo su neke od brojnih žena čije su humanost, odvažnost i angažovanje oživlјeni kroz izložbenu postavku.
PROČITAJTE JOŠ: FOTO, VIDEO: Film zbog kog je Zrenjanin nakratko izgledao kao Zagreb otvara FEST
Izložbu prati i kataloška publikacija na srpskom i engleskom jeziku. Realizaciju izložbe podržali su Ministarstvo kulture i Fondacija Muzeja žrtava genocida.
Autor postavke je programski direktor Muzeja žrtava genocida Nikola Radosavlјević, dok je za izložbu u Narodnom muzeju Zrenjanin nadležna viša kustoskinja istoričarka Vladislava Ignjatov.

„Donedavno je o ženama u ratu i istoriji, koju su dobrano zadužile, pisano retko, malo i selektivno. Posebno je vojna istorija ostala za žene relativno nedokučiva jer su istu mahom pisali muškarci. Tokom Prvog svetskog rata žene se postepeno integrišu u vojske, a njihovo angažovanje je spontano i uvek na dobrovolјnoj bazi. Obuka za žene, kao i plansko uklјučivanje u borbene jedinice, nastupa tek u Drugom svetskom ratu“, piše u kataloškoj publikaciji.
Navodi se i da su u Prvom svetskom ratu borkinje postajale one žene koje su bile najistrajnije u svojoj nameri da dobiju puške i ratni raspored. Među njima su se isticale Milunka Savić, Sofija Jovanović, Natalija Bjelajac. Mnoge, koje su bile manje uporne, ostajale su na mestu bolničarki, kuvarica, radile su kao kurirke ili bile angažovane u pošti, obaveštajnoj službi i svim ostalim poslovima koji su predano obavlјani iza linije fronta.
PROČITAJTE JOŠ: Ulica u Tarašu dobija ime po čuvenoj vajarki čija „Prelja“ krasi centar Zrenjanina
„Na liniju fronta žene izlaze u osetno većem broju tokom Drugog svetskog rata. Izlaze iz anonimnosti i, paralelno sa borbom koju vode protiv neprijatelјa, vode borbu za emancipaciju koja se nezaustavlјivo nastavila i u posleratnom periodu“, piše u publikaciji.
