Kvadrat u Zrenjaninu sve skuplji: Prosečna cena stana skočila na 1.350 evra
Prosečne cene stanova u Zrenjaninu nastavljaju da rastu, pokazuju podaci Republičkog geodetskog zavoda (RGZ).

Prema podacima RGZ, objavljenim u izveštaju o stanju na tržištu nepokretnosti, prosečna cena stana u Zrenjaninu u drugom kvartalu ove godine iznosila je 1.350 evra po kvadratnom metru. U prvom kvartalu bila je 1.222 evra.
Beleži se rast prosečnih cena stanova i u starogradnji i u novogradnji. Tako je u drugom kvartalu 2026. prosečna cena postojećih stanova (starogradnja) u našem gradu iznosila 1.295 evra po kvadratu i bila je viša za 162 evra.
PROČITAJTE JOŠ: VIDEO: Prelepa Palata Dunđerski još čeka novog vlasnika – cena ostala ista
Prosečna cena stana u Zrenjaninu u novogradnji (novoizgrađeni stanovi) bila je 1.460 evra, dok je u prvom kvartalu kvadrat koštao 1.407 evra.
S druge strane, u drugom kvartalu je prometovano 15 stanova manje nego u prvom. U prvom kvartalu je prodato 120 a u drugom 105 stanova.
Kada je reč o Vojvodini, prosečna cena stanova bila je veća u Novom Sadu (2.411 evra za kvadratni metar), Pančevu (1.603 evra), Sremskoj Mitrovici (1.413) i Subotici (1.399), a manja u Vršcu (1.259 evra po kvadratu), Somboru (1.113) i Kikindi (943 evra).
Statistika cena stanova utvrđena je na osnovu obrade podataka iz ugovora o kupoprodaji nepokretnosti zaključenih u drugom kvartalu ove godine, u kojima je evidentiran promet stanova.
Obradom su obuhvaćeni ugovori koji predstavljaju pravne poslove: kupoprodaja za postojeće stanove (ranije „starogradnja“) i kupovina od investitora za novoizgrađene stanove (ranije „novogradnja“).

Nidje veze. Sve manje ljudi u gradu,a stambeni fond se uvecava i cene kvadrata rastu. Logike bez.
Stanovništvo se gura u kredite i dužničko ropstvo a sa robovima nije problem upravljati.Ove cene nemaju bele veze sa životom u gradu koji nestaje i pretvara se u ruševinu.
Zavisi koji delovi se posmatraju. Muzlja gubi stanovnike, Zeleno Polje isto, Gradnulica… Sa druge strane Bagljaš, 4. juli, Ruža, Lesnina se uvećavaju. Totalni saldo često ne pokazuje važan deo slike jer je prisutna značajna asimetričnost. Zrenjanin gubi stanovništvo na obodima grada, što potvrđuje pravilo – što je više kuća, a manje urbanih višespratnica, stanovništvo se smanjuje. Zrenjanin ima još posla da sustigne gradove po Vojvodini kada je u pitanju stambeni fond ako nastoji preživeti kao iole relevantniji grad.