PROZOR U PROŠLOST: Život u gradu tridesetih godina prošlog veka

Tridesetih godina prošlog veka naš grad, Veliki Bečkerek, imao je oko 32.000 stanovnika. Po svojoj nacionalnoj strukturi stanovništvo je bilo veoma šaroliko. To pokazuje da je naš grad bio širom otvoren za namernike svih nacionalnih boja, koji su se lako uklapali u naprednu i gostoljubivu celinu. Po nacionalnoj strukturi, najviše je bilo Srba, a zatim Mađara, Nemaca, Jevreja, Rusa, pa Bugara, Francuza, Italijana i drugih.

Najveći broj stanovnika bavio se zemljoradnjom i stočarstvom, a zatim zanatstvom, trgovinom i ostalim zanimanjima. Kako se stanovništvo bavilo pretežno zemljoradnjom, najviše se proizvodilo poljoprivrednih proizvoda: pšenice, kukuruza, ječma, ovsa, kao i povrća.

Znatne prihode grad je dobijao i od stočarstva. U Banatu, a i šire, bio je veoma poznat stočni vašar u Velikom Bečkereku. Na njemu je promet različite vrste stoke, konja i svinja bio izuzetno visok.

Viškovi različite vrste poljoprivrednih i stočarskih proizvoda predstavljali su glavne artikle za izvoz. Iz našeg grada uglavnom se izvozilo za Austriju, Nemačku, Italiju i Švajcarsku i to: oko 12.000 vagona pšenice, oko 20.000 vagona kukuruza, 1.000 grla konja, 30 vagona živine, 15.000.000 jaja, 2.000 svinja, oko 1.100 metričkih centi svinjske masti, ali i drugih proizvoda. Izvozu poljoprivrednih proizvoda pogodovale su i povoljne carine, koje su stimulisale izvoz.

Pročitajte još: PROZOR U PROŠLOST: „Noćne dame“ Velikog Bečkereka

Pored zemljoradnje i stočarstva, u gradu je bilo razvijeno i zanatstvo. Zanatstvom se bavilo oko 2.000 gradskih stanovnika. Glavne zanatske grane bile su: krojačka sa oko 160 radnji, mesarska sa oko 74 radnje, frizersko – berberska sa oko 73 radnje, cipelarska sa oko 100 radnji, a zatim slede: pekarske, papudžijske, stolarske, užarske, saračke, lončarske… Pored ovih, bilo je zanata sa malim brojem radnji od 1 – 3: karucarske, kolačarske, četkarske i druge.

Tridesetih godina postojalo oko 650 različitih trgovačkih radnji

I trgovina je bila veoma razvijena. U gradu je bilo oko 650 različitih trgovačkih radnji. Najviše je bilo radnji sa mešovitom robom, ali bilo je i trgovačkih radnji sa špecerajskom robom, kolonijalnom, manufakturnom zanatskom i druge.

Sve do Drugog svetskog rata naš grad se razvijao, uglavnom kao poljoprivredno – zanatski i trgovački centar, da bi posle oslobođenja izrastao u jedan od najvećih industrijskih centara bivše Jugoslavije.

Za portal zrenjaninski.com piše istoričarka Nada Boroš

Prijavite se na naš newsletter i jedanput nedeljno najvažnije vesti iz Zrenjanina i okoline stizaće na vašu e-mail adresu.