• Vesti Zrenjanin

    PROZOR U PROŠLOST: Marija Terezija je juna 1769. izdala važnu povelju

    Vladari austrijskog carstva su uz pomoć pisanih isprava uređivali administrativne, privredne i finansijske prilike u carevini. Tako su davali potporu razvoju oblastima, gradovima i opštinama. U tom cilju, carica Marija Terezija je opštini Veliki Bečkerek 6. juna 1769. godine dodelila privilegiju kojom opštinu Veliki Bečkerek uzdiže na nivo trgovišta. Povelja je imala 15 tačaka i […]

    PROZOR U PROŠLOST: Sva imena glavne gradske ulice

    Glavna gradska ulica u našem gradu je ulica Kralja Aleksandra I Karađorđevića. Ona se od Trga slobode proteže prema istoku, u dužini od oko 260 metara.   Prema raspoloživim istorijskim izvorima, ova ulica postaje centralna gradska ulica još od 1716. godine, odmah nakon odlaska Turaka sa ovih prostora. Od tada ona predstavlja jezgro varoši – […]

    PROZOR U PROŠLOST: „Dani piva“ i kako je sve počelo

    Zrenjaninci i njihovi gosti će i ove godine kraj avgusta i početak septembra dočekati uz obilje muzičkih i kulturno – umetničkih programa. Uz mnogo piva i đakonija. Sve to čini tradicionalnu manifestaciju „Dani piva“, koja se po 34. put održava u gradu na Begeju. A kako je sve počelo?   Zamišljena je kao privredna, turistička […]

    PROZOR U PROŠLOST: Čišćenje i održavanje ulica i trgova

    Skloni smo da svakodnevno kritikujemo naš grad, ulice, trgove, zelenilo, puteve, trotoare… U toj kritici često se okrećemo prošlosti, naglašavajući da je u prošlosti naš grad bio lepši, čistiji i uredniji.   Međutim, najpouzdaniji svedok prošlosti je pisana reč. Tako smo zahvaljujući jednom novinskom članku, koji je dvadesetih godina izašao u gradskom listu „Torontal“, saznali […]

    PROZOR U PROŠLOST: Lazar Dunđerski i njegove fabrike

    Porodica Dunđerski je bila prva srpska veleposedničko – industrijska porodica u Vojvodini. Svoj imetak porodica je sticala samopregornim radom, štedljivošću, uspešnim ulaganjem i trgovinom. Dunđerski su živeli i radili u Sentomašu, odnosno Srbobranu, u srcu plodonosne Bačke ravnice.   Svoj ugled i bogatstvo porodica je počela sticati za vreme Gedeona Gece Dunđerskog, polovinom devetnaestog veka. […]

  • PROZOR U PROŠLOST: Za pet godina rodila desetoro dece!

    Ovog puta vam u rubrici „Prozor u prošlost“ donosimo jednu zanimljivu i neverovatnu priču za koju mnogi Zrenjaninci nisu znali.   Ovih dana po lokalnoj štampi i portalima objavljivane su alarmantne vesti o zabrinjavajućem smanjenju broja stanovnika, kako u našem gradu, tako i u Srednjobanatskom okrugu. Razloga za to ima na pretek. A svakako da […]

    Prozor u prošlost: Istorijski arhiv Zrenjanin čuva najznačajnija dokumenta

    Jedna od najznačajnijih ustanova kulture u našem gradu definitivno je Istorijski arhiv Zrenjanin. Ova renomirana ustanova počela je sa radom 1. avgusta 1947. godine.   Ne mnogo poznat i eksponiran široj javnosti, Arhiv od pedesetih godina živi i radi u levom krilu Gradske kuće. Tamo stručni arhivski radnici sređuju i obrađuju arhivska dokumenta, kako bi […]

    PROZOR U PROŠLOST: Sećanja na elemirsku slavu

    Od ranog detinstva, najlepši letnji mesec uvek mi je bio avgust. Nije to bilo zbog odlaska na more ili neku drugu turističku destinaciju, nego zbog slave u mom rodnom Elemiru. Većina mojih vršnjaka, a ni ja, nismo znali zašto je slava u Elemiru baš 26. avgusta. Tek kasnije smo saznali da se ta slava zove […]

    PROZOR U PROŠLOST: Brankovan je bilo najlepše kupalište na Begeju

    U ovim danima, kada nas obasjavaju sunčevi zraci, a svi mediji upozoravaju na kojekakve meteo alarme, stariji građani povlače se u hladovinu svojih domova, sećajući se sa setom starih, dobrih vremena. Na pamet im prvenstveno pada Brankovan, najlepša plaže na Begeju, a prema pisanju ondašnjih novina i Vojvodine.   Poznato kupalište Brankovan izgradio je 1931. […]

    PROZOR U PROŠLOST: „Noćne dame“ Velikog Bečkereka

    Gradska štampa na prekretnici dva veka, devetnaestog i dvadesetog, beleži da su se sa prvim prolećnim danima u gradu, odnekuda, pojavljivale besposlene devojke. Bile su obučene neprimereno, provokativno, „nakinđurene“ i našminkane. One su svojim izgledom i ponašanjem provocirale prolaznike i narušavale moralni ugled grada.   To su najčešće bile mlade, a vrlo često i maloletne, […]

  • PROZOR U PROŠLOST: Prvi „ciganski knez“ u gradu

    Kako bi smirila romsko stanovništvo, sklono seljakanju i nomadskom životu, Gradska uprava Velikog Bečkereka početkom tridesetih godina dala je besplatno zemljište za podizanje kuća i uređenje bašta na periferijama grada.   Međutim, prilagođavanje Roma mirnom životu i radu išlo je dosta teško. Vremenom su pojedine romske porodice počele da se bave trgovinom konja. Pojedinci su […]

    PROZOR U PROŠLOST: Zrenjaninska pivara je koristila vodu iz Begeja

    Nemački zanatlija, pivar Sebastijan Krajcajzer, otvorio je prvu pivaru u Velikom Bečkereku, našem gradu. Ta pivara je počela da toči pivo 1. novembra 1745. godine.   Preduzimljivi pivar uspeo je da dobije dozvolu za proizvodnju i točenje piva od Dvorske komore uz godišnji zakup od 150 forinti. Kako mu je i proizvodnja i prodaja dobro […]

    Prozor u prošlost: Naš grad je pre Beograda imao stalni fotografski atelje

    Godine 1853. fotograf Ištvan Oldal otvorio je prvi stalni fotografski atelje u Velikom Bečkereku. Zahvaljujući tome, u istoriji koja se bavi proučavanjem i radom prvih fotografa na ovim prostorima, naš grad našao se na najvišoj istorijskoj lestvici.   Jer, dok su Beograd i Beograđane, Zagreb i Zagrepčane, Ljubljanu i Ljubljančane, fotografisali putujući fotografi, Veliki Bečkerek […]

    PROZOR U PROŠLOST: Ovo je priča o vodonošama sa Begeja

    Sve do kopanja prvih dubokih bunara između 1885. i 1895. godine stanovništvo Velikog Bečkereka imalo je problema sa snabdevanjem zdravom pijaćom vodom.   Jedan deo građana koristio je vodu iz plitkih gradskih ili sopstvenih bunara. Oni su kopani na dubini od 10 do 15 metara. Voda se iz njih izvlačila đermom ili pomoću točka. U […]

    PROZOR U PROŠLOST: Manje poznata priča o reci Begej

    Od najstarijih vremena, stanovništvo koje je naseljavalo prostore današnjeg grada bilo je neraskidivo vezano za vode reke Begej. Pored Begeja i od Begeja se živelo i opstajalo.   Iako su ljudi u različitim epohama usmeravali njegove vode, pregrađivali ga i zagađivali, Begej je opstao do danas kao simbol našeg grada. Bez obzira na tri različita […]

  • PROZOR U PROŠLOST: Pokušaji Gradske uprave da spreči prosjačenje

    Prosjaci i prosjačenje u našem gradu, u prvoj polovini dvadesetog veka, uzeli su toliko maha da je grad morao da preduzme konkretne mere na njihovom suzbijanju.   Prema svedočanstvima ondašnje štampe, Veliki Bečkerek je bio stecište za prosjake iz cele okoline. Dolazili su mladi, zdravi, snažni ljudi i žene, sposobni i za najteže poslove, a […]

    Prozor u prošlost: Crkva na Gradnulici jedan od najznačajnijih hramova

    Odvajkada nebo iznad našeg grada paraju tornjevi crkava različitih vera i naroda. To svedoči da je ova sredina oduvek bila multinacionalna, multikonfesionalna i multikulturalna. Kako su naš grad naseljavali različiti narodi, svako od njih je gradio svoj molitveni dom u kome se molio i okupljao. Iako su prohujali vekovi, na sreću svih nas, svi molitveni […]

    Prozor u prošlost: Lekovito blato Banje Rusanda mnogima je pomoglo

    Sve do polovine devetnaestog veka stanovnici Melenaca i okolnih mesta bili su u uverenju da je blato i voda bare Rusanda štetna po zdravlje ljudi. Mislili su da se kupanjem u bari može dobiti šuga ili neka druga kožna bolest.   Međutim, melenačkom učenom i uglednom parohu Nikoli Bibiću neobične osobine vode i barskog crnog […]

    PROZOR U PROŠLOST: Kako su se ovde školovale zanatlije

    Svaki majstor svog zanata u prošlosti je prolazio kroz dug i trnovit put, od šegrta, preko kalfe, do majstora. Školovanje za majstora trajalo je od šest do osam godina. Bilo je uređeno i tačno propisano privilegijama i organizacionim statutima koje su od carskih vlasti dobijale zanatlije udružene u cehove.   Jedno od najvažnijih zadataka cehova […]

    PROZOR U PROŠLOST: Naš grad je 1807. izgoreo u velikom požaru

    Od mnogobrojnih nedaća koje su u prošlosti pogađale naš grad, najveća se dogodila pre 213 godina, odnosno 1807. Te godine, naime, izbio je najveći požar u istoriji grada, koji je, u pravom smislu te reči, uništio ceo grad.   Prema pisanom svedočanstvu, ovaj veliki požar izbio je 30. avgusta 1807. popodne, u blizini Pivare. Zbog […]