FOTO: Ovako je izgledao tradicionalni banatski doručak – služio se na zemlji pred početak žetve
Poslednji dan trodnevnog Festivala nematerijalnog kulturnog nasleđa „Banatski dani teku“, koji je održan u Atrijumu Narodnog muzeja Zrenjanin, bio je posvećen tradicionalnom banatskom doručku. U pitanju je doručak koji su domaćice pripremale za žeteoce.

Kako je taj tradicionalni banatski doručak izgledao kod naroda koji žive u Vojvodini prikazale su članice udruženja žena „Gradnulički biseri“ i „Bulevar 023“ iz Zrenjanina, „Bulka“ iz Debelјače, „Oko“ iz Hajdučice, „Ruža“ iz Aradca, „Bakice“ iz Uzdina, kao i članice Ženskog odbora rumunske pravoslavne crkve Sveti Dimitrije „Zoruka 1333“ iz Sutjeske.
Žetva je za svaku zajednicu bila jedan od najvažnijih događaja. Kad je žito u ambaru, to je za porodicu garancija da u narednoj godini neće biti gladi. Žetelački poslovi nekada su bili vrlo teški i bilo je važno da se oni koji u njima učestvuju dobro najedu. Doručak se služio na zemlji, pred sam početak radova, na najlepšem ćilimu i ručno tkanim peškirima.
A šta je pravi banatski doručak? Bez hleba se nije moglo, a osim njega, domaćice su mesile i služile i pogačice sa čvarcima, kiflice, savijačice… Na posao se nije moglo ni bez domaće slanine, po mogućstvu, debele, bele i slasne, ali i kobasica, šunke, kuvanog krompira i barenih jaja. Ako je dospeo paradajz, dobro je došao za salatu, a ako ga nije bilo, crnog i belog luka nije nedostajalo.
Za osveženje, domaćice bi ukiselile mleko, a za zaslađenje – na peškiru bi se našle prve jabuke, kajsije, kruške ječmenke… Ako je preteklo, bilo je tu i prošlogodišnjeg pekmeza od šljiva ili kajsija. Negde i štrudla sa makom ili višnjama, negde i nasuvo ili rezanci sa makom. Muškarci su u žetvi bili zaduženi za najteže poslove, pa bi se pre početka radova u njivi okrepili kojom čašicom rakije.
Sve to mogli su da vide posetioci festivala „Banatski dani teku“, a zaključak je da se doručak vrlo malo razlikovao od naroda do naroda. A to je i jeste cilj ove manifestacije – da pokaže koliko smo slični iako se razlikujemo. Kao i da motiviše nosioce nasleđa na prepoznavanje značaja sopstvene kulturne baštine i njenog očuvanja, da baštinicima nematerijalnog kulturnog nasleđa pruži podršku i podstakne njihovu kreativnost, a ujedno i da upozna javnost sa osobenostima i raznolikošću kultura koje egzistiraju u multikulturalnoj sredini kakav je Banat.
PROČITAJTE JOŠ: Saveti zlata vredni! Kako skinuti salo sa stomaka – brzo, prirodno i bez gladovanja
Takođe, cilj je i da podstakne toleranciju i bolјe razumevanje različitosti, kao i da ukaže na mogućnosti koje nematerijalno kulturno nasleđe pruža, ne samo u kulturnom već i u ekonomskom domenu.
Mama vikne doručak…mi deca brzo otrčimo na njivu…mama pobaca hranu na zemlju..mi se otimamo ko će jesti….doručak je samo pred žetvu…posle nema do sledeće godine….nismo znali za astal ili sto.. jeli smo na njivu sa zemlje…
Ta man’te se . . . jeste , takav je bio frustuk u ta davna , davna lepa vremena ( pre dolaska dodjosa ) a i moralo se dobro jesti jer se posle frustuka islo da se radi . . .
„Tradicionalni doručak“ u sred posta. Zato nam sve ovako naopako i ide.