VIDEO: Autobuska stanica konačno dobila vlasnika – ali kome je danas potrebna?
Pola veka svog postojanja zgrada zrenjaninske autobuske stanice dočekuje oronula i zakatančena za putnike, ali konačno rešenog pravnog statusa. Zgradu je 10. juna ove godine otkupio međugradski prevoznik „Banat trans“, potvrđeno je portalu zrenjaninski.com.

Poslednjih 15 godina, od stečaja „Autobanata“, vlasništvo nad stanicom bilo je pravno nedefinisano, zbog čega ona nije mogla dobiti licencu za pružanje usluga. Privremenu licencu posedovao je prevoznik „Net bus“, zadužen za gradski i prigradski transport, a osnovan 2010. godine na osnovama propalog „Autobanata“.
Kancelarije „Net busa“ i „Banat transa“ nalaze se u još uvek funkcionalnom delu stanične zgrade. Putnici u nju već par godina ne zalaze nego karte kupuju na kiosku kod ulaza na perone.
Stanica je zajedno sa placem na kojem se nalazi dosad bila pod sporovima i teretima raznih vrsta, objašnjava Marjan Babović, direktor „Net busa“.
– Nije bilo mogućnosti da se na pravi način radi bilo šta u vezi sa stanicom. Stalni su bili pritisci banaka, odnosno Agencije za osiguranje depozita zbog vlasništva. Vladala je neizvesnost da li ćemo ostati na stanici ili ne. To se potpuno promenilo od 10. juna, kada je jedan kroz jedan vlasnik postao „Banat trans“ – navodi Babović.
Sada valja pronaći novu svrhu staničnoj zgradi, koja se prostire na oko 3.000 kvadrata. Ona više nikada neće poslovati onako kako to Zrenjaninci pamte iz boljih vremena jer takav stanični kompleks više nikome nije potreban, smatra naš sagovornik.

Mnogo je manje putnika, pa i osoblja koje bi koristilo zgradu – od 56 kancelarija, prevoznicima „Net bus“ i „Banat trans“ dovoljno je sedam, navodi Babović.
PROČITAJTE JOŠ: Zrenjanin električnu energiju za javnu rasvetu plaća 240 miliona dinara
– Devedesetih godina prošlog veka prodavalo se oko 20.000 radničkih mesečnih karata, a sada se broj sveo na otprilike 500. Najveće firme imaju svoj prevoz radnika, broj privatnih automobila je porastao i ljudi manje koriste autobuski prevoz. Samim tim, postojanje stanične zgrade, ne samo u Zrenjaninu, stvar je prošlosti. Vrlo lako se može zamisliti da će se za pet-šest godina autobuske stanice svesti na prostor gde se samo prodaju karte. Pritom, sve je češća onlajn kupovina karata. Recimo, u Ljubljani, glavna autobuska stanica manje-više liči na prolaznu stanicu gradskog prevoza. Putnici cirkulišu bez velikog zadržavanja. Stižu neposredno pri polazak, ne čekaju više autobuse u čekaonici – predočava Marjan Babović.
M. Maričić