Pročitali smo dokument u kome se spominje gradska deponija, neki podaci su nas zaprepastili
Preduzeće „Eko maber inženjering“ iz Pančeva podneo je Gradskoj upravi Zrenjanin zahtev za davanje saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu projekta „Sanitarne kasete za komunalni otpad, reciklažno dvorište sa tretmanom otpada i postrojenje za prečišćavanje procednih voda“.

Reč je o projektu potpune sanacije – remedijacije i zatvaranja postojeće gradske deponije i izgradnje sanitarne kasete.
Preduzeću „Eko maber inženjering“ ovaj posao je poveren 2022. godine ugovorom o javno-privatnom partnerstvu sa javnim plaćanjem.
Gradska uprava je izdala rešenje o potrebi izrade Studije o proceni uticaja na životnu sredinu, koju je izradio Centar izvrsnosti za cirkularnu ekonomiju i klimatske promene iz Novog Sada.
U ovom dokumentu se konstatuje da sadašnja gradska deponija nema upotrebnu dozvolu, kao i nijednu drugu dozvolu, te da je kategorisana kao smetlište. Dodaje se da se ona koristi za odlaganje smeća sa područja grada Zrenjanina više od 30 godina.
Deponija zauzima površinu od oko 35 hektara, od čega je oko polovine površine prekriveno otpadom, a preostali deo predstavlja neuređen i nepristupačan teren. Odlaganje otpada iz Zrenjanina i okolnih naselja, područja kom gravitira oko 130.000 stanovnika, obavlja se svakodnevno.
Prosečna visina odlagališta je osam metara, a mestimično je visoka i deset metara. Najveće naslage smeća su na centralnom delu deponije gde debljina otpada na pojedinim mestima ide od devet do trinaest metara.
Od ukupne količine otpada, najveći deo čini kućni otpad i građevinski šut, ali ima i industrijskog, kao i ostalog otpada, ocenjuje se u studiji.
Projekat sanacije i remedijacije obuhvata izgradnju tri sanitarne kasete za komunalni otpad, reciklažno dvorište sa tretmanom otpada i postrojenje za prečišćavanje procednih voda.
Dve sanitarne kasete, površine 6,75 hektara, koristiće se za deponovanje iskopanog otpada iz kog je izdvojen sav reciklabilni otpad i otpad koji ima gorivu vrednost.
Nakon popunjavanja predviđenih kapaciteta prve i druge kasete biće obavljeno konačno zatvaranje tela tog dela deponije u skladu sa važećom zakonskom regulativom. Zatvaranje podrazumeva tehničku i biološku rekultivaciju.
Treća sanitarna kaseta koristiće se za deponovanje novog otpada separisanog u reciklažnom dvorištu.
U skladu sa planskom i tehničkom dokumentacijom, ukupna površina predviđena projektom iznosi oko 235.847 kvadrata.
Svi predviđeni radovi, kao i redovno funkcionisanje postrojenja, odvijaće se isključivo na postojećoj, za te namene određenoj lokaciji, čime se izbegava bilo kakvo dodatno narušavanje ili ugrožavanje životne sredine u pogledu korišćenja zemljišta, piše u studiji.
„Cilj projekta je postizanje većeg kapaciteta za odlaganje otpada, kvalitetniji rad na tretmanu čvrstog otpada pre deponovanja, propisana prerada svih zagađenih, kao i procednih voda iz tela deponije, odnosno tretman ocednih voda, pre ispuštanja u recipijent. Takođe, teži se povećanju kvaliteta svih sistema nadzora i upravljanja radom deponije odnosno povećanje kvaliteta organizacije, bezbednosti i efikasnosti centra za upravljanje otpadom“, piše u Studiji o proceni uticaja na životnu sredinu.
PROČITAJTE JOŠ: Pred gradskim vlastima su veliki poslovi, koliko toga će zaista biti realizovano
Navodi se i da je za unapređenje sistema upravljanja otpadom, u skladu sa potrebama grada, neophodno izgraditi sanitarne kasete za odlaganje komunalnog otpada, kao i objekata za sakupljanje i separaciju otpada.
„Ovi objekti treba da budu tako koncipirani da prihvate prethodno primarno ili delimično separisan otpad koji se doprema vozilima JKP ‘Čistoća i zelenilo’, kao i da budu na servisu građanima i privrednim društvima koji žele i mogu samostalno da donesu prikupljeni otpad“, piše u studiji.
Studija se nalazi na javnom uvidu još nešto više od mesec dana, a javna prezentacija i rasprava zakazana je za 5. septembar, u 12 časova, u Gradskoj kući.
Osladio se ćacijima Maber i pranje para preko deponija.