Pet od šest javnih preduzeća ostvarilo je neto dobitak, samo je jedno gubitaš – pogodite koje
Pet od šest javnih preduzeća, čiji je osnivač Grad Zrenjanin, prošle godine je ostvarilo neto dobitak.

Jedino je Javno preduzeće za urbanizam iz Zrenjanina, na čijem se čelu nalazi diplomirani menadžer Goran Fijat, ostvarilo neto gubitak od 14,3 miliona dinara.
U analizi poslovanja javnih preduzeća u Zrenjaninu se navodi da je sve to uslovljeno činjenicom da je najveći kupac njihovih usluga Grad Zrenjanin, te da u zavisnosti od procedura usvajanja planskih dokumenata zavisi i ostvarenje i naplata prihoda samog preduzeća.
PROČITAJTE JOŠ: Pitanja o kvalitetu vode ostala bez odgovora: Slučaj završio pred poverenikom
„U periodu od 1. januara do 31. decembra 2025. godine Javno preduzeće za urbanizam iz Zrenjanina je ostvarilo negativan finansijski rezultat (gubitak) u iznosu od 14,3 miliona dinara. Ovaj gubitak rezultat je nedovoljno ostvarenih planiranih prihoda za optimalan rad preduzeća, odnosno za pokriće troškova neophodnih za njegovo funkcionisanje“, piše u analizi poslovanja zrenjaninskih javnih preduzeća.
Iako je Javno preduzeće za urbanizam svoje obaveze izmirivalo u zakonskim rokovima, znatno lošije ostvarenje prihoda predstavlja potencijalni rizik u poslovanju. Velika zavisnost od potreba osnivača, odnosno Grada Zrenjanina, kao najvećeg kupca (85,35 odsto), pokazuje veliki rizik.
„Iako se očekivala veća realizacija prema osnivaču, grad je u skladu sa svojim potrebama i planovima naručivao poslove. Tokom cele poslovne godine uočavao se nizak procenat realizacije prihoda koji je neminovno vodio u gubitak. Prihodi za prošlu godinu projektovani su u odnosu na predviđenu realizaciju troškova. Iz pokazatelja se vidi da su ukupni prihodi ostvareni sa 75 odsto u odnosu na plan, a da su ukupni troškovi ostvareni sa 92 odsto. Rezultat je gubitak u iznosu od 14,3 miliona dinara koji nije planiran“, precizirano je u izveštaju.
PROČITAJTE JOŠ: MMA BORAC ŠOKIRAO: Uspeo je nešto što niko do sada nije jer je PSYCHO VASO!
Dodaje se da su u rokovima izmirene obaveze prema dobavljačima, zaposlenima i poreskim institucijama, ali da su zbog smanjenih priliva novčanih sredstava korišćeni krajnji rokovi za izmirenje dospelih obaveza.
