• Petak 13. i Linglong: Donosi li najveća grinfild investicija u Srbiji prosperitet ili probleme

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas, na svečanoj ceremoniji pokretanja serijske proizvodnje guma u pogonima kineske kompanije Linglong u Zrenjaninu, da je to najveća grinfild investicija u našoj zemlji, koja je realizovana zahvaljujući velikom prijateljstvu i želji predsednika Kine Si Đinpinga da pomogne Srbiji.

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    Petak 13. i Linglong: Donosi li najveća grinfild investicija u Srbiji prosperitet ili probleme
    Foto: zrenjaninski.com

     

    Aleksandar Vučić je naglasio da je ovo veliki dan za Zrenjanin, dodajući da je čudesno šta je Linglong napravio u ovom banatskom gradu uz podršku naše države.

     

    – Kada smo krenuli u razgovore pre šest i po godina, bili su to teški pregovori i nisam bio siguran da li možemo da ih završimo. Generalni direktor kompanije Fang Veng je teži čovek od mene i bilo je mnogo komplikovano da dođemo do dogovora. On se borio za svoju kompaniju, a mi za Srbiju i naše radnike, za zaposlenost u Zrenjaninu i Banatu, i ponosan sam danas. Ovo je ubedljivo najveća grinfild investicija ikada u Srbiji, nikada ništa slično nismo imali – kazao je predsednik Aleksandar Vučić.

     

    Podsetio je da je investicija vredna milijardu dolara, naglašavajući da je nadomak Zrenjanina napravljen ceo jedan grad i da se fabrika prostire na 370.000 kvadratnih metara pod krovom.

     

    PROČITAJTE JOŠ: Oglašena prodaja imovine GIK „Banat“: Traži se kupac za zemljište kraj jezera „Čepel“

     

    Vučić je dodao i da je zaposleno više od 1.235 srpskih radnika i da će ih biti još 600 u drugoj fazi.

     

    – Budžet Zrenjanina, koji je sada oko 60 miliona evra, biće veći zbog te investicije i iznosiće više od 100 miliona evra, koji će moći da se ulože u infrastrukturu – naglasio je Vučić.

     

    Današnjoj svečanosti prisustvovali su, između ostalih, i ambasador Kine u Srbiji Li Ming, generalni direktor Linglonga Fang Veng, predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković, ministarka životne sredine Irena Vujović, ministarka privrede Adriana Mesarović i gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura.

     

    linglong
    Foto: zrenjaninski.com

     

    Reagujući na zvanično pokretanje serijske proizvodnje guma u pogonima kineske kompanije Linglong u Zrenjaninu, Građanski preokret je ocenio da je država u kolonijalnom položaju ako stranim kompanijama poklanja svoja prirodna bogatstva i novac, privileguje ih u odnosu na lokalno stanovništvo i domaću privredu, te im dozvoljava masovno kršenje propisa i zagađenje životne sredine.

     

    „Izgradnja fabrike automobilskih guma Linglong u Zrenjaninu je dokaz takvog položaja Srbije u odnosu na Kinu. Srbija je Linglongu poklonila poljoprivredno zemljište, a zatim mu dodelila i novčane subvencije. Iako su time zvanična ulaganja Srbije premašila deset odsto ukupne vrednosti investicije, država uopšte nema učešća u vlasništvu nad tom fabrikom. Osim državne pomoći, Linglong je dobio i svesrdnu podršku Grada Zrenjanina koji je svojim sredstvima finansirao izgradnju kompletne komunalne infrastrukture za potrebe kineske fabrike. Istovremeno, stanovništvu Zrenjanina lokalne vlasti godinama ne obezbeđuju ispravnu vodu za piće“, saopštio je Građanski preokret.

     

    Odbornička grupa Lige socijaldemokrata Vojvodine – Vojvođani najavila je da će inicirati održavanje vanredne sednice Skupštine grada Zrenjanina na temu rada kineske fabrike guma Linglong.

     

    „Želimo da se o Linglongu najzad progovori otvoreno. Da izabrani predstavnici građana, odbornici, čuju sve o potrebnim dozvolama za izgradnju postrojenja ove fabrike, o poštovanju ekoloških standarda, o zaštiti prava radnika u preduzeću… Puno toga je u vezi izgradnje Linglonga od početka bilo pod debelim velom tajne. Odbornici Skupštine grada imaju pravo da znaju sve detalje o funkcionisanju ove velike kineske fabrike guma“, navodi se u saopštenju ove odborničke grupe.

     

    Odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini grada Zrenjanina Senka Jankov je ocenila da je Linglong od samog početka obavijen velom tajni.

     

    – Kada su oranice pored Zrenjanina proglašene industrijskom zonom i ustupljene Kini, prvo što se pojavilo bio je „kineski zid“, odnosno ograda, koja je već tada jasno pokazala da sve što se dešava iza nje – nije i neće biti naša stvar. Sa strepnjom, sumnjom i povremenim protestima posmatrali smo kako raste ova ogromna fabrika koja je obećavala nova radna mesta, prosperitet i poboljšanje standarda čitavog Zrenjanina. Lokalni zvaničnici su pohrlili da pruže svaku moguću pomoć i podršku ovom gigantu – podsetila je Jankov.

     

    Umesto toga, dodala je ona, grad je izdvojio 448 miliona dinara za vodovodnu i kanalizacionu infrastrukturu fabrike, dok Zrenjanin već 20 godina nema pijaću vodu. Još 400 miliona dinara namenjeno je razminiranju i čišćenju već očišćenih lokacija.

     

    – Fabrika je dobila građevinsku dozvolu bez potrebne studije uticaja na životnu sredinu. Ključne institucije svesno prećutkuju kršenja zakona i odobravaju ono što ne bi smele. Ovaj projekat je već „pojeo“ sredstva koja bi mogla biti uložena u tri fabrike za preradu vode ili jednu fabriku za prečišćavanje otpadnih voda. Saobraćajna infrastruktura već je sada preopterećena zbog prevoza 300.000 tona sirovina i gotovih proizvoda, a kamioni uništavaju puteve kao oranice – istakla je Senka Jankov.

     

    PROČITAJTE JOŠ: U Banatskom Dvoru će biti uskladišteno 1,5 milijardi kubika gasa

     

    Članovi odborničke grupe „Zrenjanin protiv nasilja – Biramo Zrenjanin“ u Skupštini grada Zrenjanina istakli su da je danas i zvanično otvorena fabrika koja uveliko već radi i koju prate brojne kontroverze, i o čijem uticaju na životnu sredinu ne znamo ništa.

     

    – Šta sve znamo? Znamo da je već kršen zakon, kada su u pitanju izgradnja postrojenja i zaštita životne sredine, i da za to niko nije odgovarao. Mnogo puta se govorilo o izuzetno lošim uslovima rada i brojnim povredama na radu naših radnika, i tome kako su strani radnici koji su radili na izgradnji živeli u nehumanim uslovima, bez pasoša i da se čak sumnjalo na prinudni rad i trgovinu ljudima. Ni za to niko nije odgovarao, iako smo se kao grad toliko obrukali da smo se našli čak i u rezoluciji Evropskog parlamenta – podsećaju odbornici Alisa Kockar, Nenad Nikolić, Nataša Velemir, Dragan Kleut i Miroslav Simanić.

     

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • Prijavite se na naš newsletter i jedanput nedeljno najvažnije vesti iz Zrenjanina i okoline stizaće na vašu e-mail adresu.

    Komentari 0

    Napiši komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


    NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Ekonomija