• Na pet mesta u gradu postavljen „Kamen spoticanja“ (Foto)

    Komemoracija povodom 80. godišnjice deportacije Jevreja iz Zrenjanina i Banata održana je danas u ovom gradu. Tom prilikom su, u prisustvu predstavnika Jevrejske opštine Zrenjanin, Grada Zrenjanina i Srednjobanatskog upravnog okruga, sa Pešačkog mosta spušteni venci u Begej. Takođe, na pet mesta u gradu su postavljena spomen obeležja „Kamen spoticanja“, autora Guntera Demniga.   Ova […]

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    Na pet mesta u gradu postavljen „Kamen spoticanja“ (Foto)

    Komemoracija povodom 80. godišnjice deportacije Jevreja iz Zrenjanina i Banata održana je danas u ovom gradu. Tom prilikom su, u prisustvu predstavnika Jevrejske opštine Zrenjanin, Grada Zrenjanina i Srednjobanatskog upravnog okruga, sa Pešačkog mosta spušteni venci u Begej. Takođe, na pet mesta u gradu su postavljena spomen obeležja „Kamen spoticanja“, autora Guntera Demniga.

     

    Ova spomen obeležja postavljena su u znak sećanja na nekoliko jevrejskih porodica koje su nekada živele na ovim prostorima. Ona se nalaze u ulici Petra Drapšina 15, za porodicu Elek, zatim u ulici Kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića 39, za porodicu Ekštajn, kao i u Svetosavskoj 31, za porodicu Kunstler.

     

    Za porodicu Đarfaš, spomen obeležje je postavljeno u ulici Kej 2. oktobra 17. A za jevrejsku porodicu Ivanji spomen obeležje je postavljeno u ulici Kralja Aleksandra Prvog Karađorđevića 47.

     

    PROČITAJTE JOŠ: Potvrđena još 93 slučaja koronavirusa na području srednjeg Banata

     

    kamen spoticanja

     

    Ivan Ivanji: Ovog trenutka neka se deca dave u moru

     

    – Rekao bih nešto što možda ne očekujete da čujete od mene ovde u Zrenjaninu. Ovog trenutka, juče i sutra, neka se deca dave u moru, beže odnekud, iz Sirije i Avganistana, negde daleko, kao što je Južnoamerikancima bila daleko Srbija, Nemačka i Evropa. Sad ćete reći, kakve to ima veze sa nama. To je svet govorio i o Jevrejima. Ja ovde sada mislim ne samo na sebe, na moje roditelje, babe i dede. Mislim na decu koja se sada dave, u ovom trenutku, dok mi ovde mislimo šta je nekad bilo. Mislim na decu koja nikad neće dobiti kamen spoticanja. Na njihovu dušu – poručio je okupljenima čuveni književnik i prevodilac Ivan Ivanji, koji je rođen u Zrenjaninu.

     

    U sklopu obeležavanja osamdesete godišnjice deportacije Jevreja iz Zrenjanina i Banata, u Malom salonu Narodnog muzeja otvorena je izložba „Elekova fabrika – 110 godina šećerane u Zrenjaninu“. Izložba prikazuje nasleđe vrsnog stručnjaka za gajenje šećerne repe i njenu preradu, češkog Jevrejina Viktora Eleka, koji je u Veliki Bečkerek pristigao 1911. godine.

     

     

    Nestala cela jevrejska populacija u našem gradu

     

    Gotovo svi Jevreji iz ovog grada, ali i iz srezova Srpska Crnja i Jaša Tomić, njih više od 1.200, šlepovima su 18. avgusta 1941. deportovani u koncentracioni logor Topovske Šupe u Beogradu. Odatle su neki od njih kasnije prebačeni u logor Sajmište. Prethodno su fašističke okupacione vlasti naredile hapšenje svih Jevreja i njihovo smeštanje u zatvor, u kasarni u ulici Kraljice Marije, kasnije zgradi Poljoprivredne škole. Tamo su se nalazili pod jakom stražom pripadnika SS jedinica.

     

    Jevreji su za Beograd transportovani u dve grupe. Prva grupa, u kojoj su, većinom, bila starija lica, krenula je oko 8 časova, a druga oko 12 časova. Transportovani su prenatrpanim šlepovima, tako da je u njima bilo nesnosno, naročito za stare i bolesne. Osim toga, šlepovi su bili tako pregrejani da su mnoge osobe gubile svest, dok su neki već tokom plovidbe umrli.

     

    Pratite portal zrenjaninski.com i na Instagramu

     

    Nakon zrenjaninskog egzodusa, najmasovnijeg u ovom gradu tokom ratnog perioda, nestala je cela jevrejska populacija, jer najveći deo pripadnika tog naroda nikada nije izašao iz logora smrti. U gradu je ostalo svega 38 Jevreja, mahom onih koji su se krili ili živeli s lažnim dokumentima. Njihovih rođaka i potomaka, kao i potomaka stradalih sunarodnika, okupljenih oko Jevrejske opštine, danas u Zrenjaninu živi nešto više od stotinu.

     

     

    Prijavite se na naš newsletter i jedanput nedeljno najvažnije vesti iz Zrenjanina i okoline stizaće na vašu e-mail adresu.

     

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • Prijavite se na naš newsletter i jedanput nedeljno najvažnije vesti iz Zrenjanina i okoline stizaće na vašu e-mail adresu.

    Komentari 2

    1. Da li je relano da neki novinari nemaju toliko postovanja da i na ovakve dogadjaje dolaze u bermudama i papucama, strasno !

    2. To je istorijski najveća sramota ovog grada, uništenje jednog naroda koji je imao veliko učešće u životu grada.
      Najveća posleratna nepravda i sramota ovog grada, je odnos ovog grada prema nekadašnjem profesoru hemije Miloradu Novakoviću, koji je 1979. godine osuđen na pet godina zatvora zbog verbalnog delikta, a Vrhovni sud Vojvodine presudu je ublažio, pa je Novaković proveo u sremskomitrovačkom zatvoru četiri godine i četiri meseca u periodu od 1979. do 1984. godine. Robijao je zbog toga što je u razgovorima u četiri oka i vođenim na ulici komentarisao brz ekonomski razvoj Srbije.

    Napiši komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


    NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Društvo

    Produžen rok za prijave za besplatne udžbenike

    Zrenjaninski poslovni krug (ZREPOK) saopštio je danas da je, na inicijativu roditelja, produžen rok za podnošenje prijava osnovnih škola sa teritorije Srednjobanatskog upravnog okruga za dodelu […]