• NA DANAŠNJI DAN JE ROĐENA FUDBALSKA LEGENDA

    Redakcija BKTVNews za vas je izdvojila najzanimljivije činjenice i događaje koji su obeležili današnji dan.     ROĐENA PRVA ZVEZDINA ZVEZDA – RAJKO MITIĆ   Na današnji dan 1922. godine rođen je Rajko Mitić, proslavljeni srpski fudbaler. Sportsku karijeru započeo je 1938. u BSK-u, nastavio je tokom rata, da bi kada je osnovana Crvena zvezda […]

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
    NA DANAŠNJI DAN JE ROĐENA FUDBALSKA LEGENDA

    Redakcija BKTVNews za vas je izdvojila najzanimljivije činjenice i događaje koji su obeležili današnji dan.

     

    Rajko Mitić

     

    ROĐENA PRVA ZVEZDINA ZVEZDA – RAJKO MITIĆ

     

    Na današnji dan 1922. godine rođen je Rajko Mitić, proslavljeni srpski fudbaler. Sportsku karijeru započeo je 1938. u BSK-u, nastavio je tokom rata, da bi kada je osnovana Crvena zvezda 1945. postao njen prvi kapiten.

     

    Kao kapiten Mitić je sa Zvezdom osvojio pet titula prvaka Jugoslavije, a Kup Jugoslavije četiri puta. Rajko Mitić je za Crvenu zvezdu odigrao 572 utakmice i postigao 262 gola. Za reprezentaciju je nastupio u 59 navrata. Od 1967. do 1970. bio je selektor reprezentacije tadašnje Jugoslavije.

     

    Umro je 29. marta 2008. godine, a decembra 2014. godine, Skupština kluba donela je odluku da stadion Crvene zvezde u Beogradu ponese ime prve Zvezdine zvezde i jedne od najvećih legendi kluba Rajka Mitića.

     

    U subotu, 18. novembra 2017. godine, ispred zapadne tribine Zvezdinog stadiona, tačnije ispred službenog ulaza, svečano je otkriven spomenik Rajku Mitiću.

     

    ROĐEN RUSKI NAUČNIK O KOJEM JE NAZVAN DRŽAVNI UNIVERZITET U MOSKVI

     

    Ruski naučnik i pisac Mihail Vasiljevič Lomonosov, tvorac fizičke hemije, član Ruske akademije, rođen je na današnji dan 1711. godine. Studirao je u Rusiji, Nemačkoj i Holandiji. Njegovo obrazovanje i naučna delatnost bili su raznoliki: od klasičnih jezika, do astronomije i tehnike.

     

    Formulisao je zakon održanja materije, objasnio pojave sagorevanja, stvorio naučnu teoriju o svetlosti, objasnio poreklo polarne svetlosti. Znatno je reformisao rusku nauku i udario temelje naučne terminologije ruskog književnog jezika. Napisao je prvu gramatiku ruskog jezika, dramska dela „Tamira i Selim“ i „Demofont“.

     

    Bio je naučnik svetskog glasa i razradio je projekat Moskovskog državnog univerziteta koji nosi ime po njemu. Umro je u Sankt Peterburgu 1765. godine.

     

    SRPSKA VOJSKA NAKON ALBANSKE GOLGOTE OSLOBODILA BITOLJ

     

    Srpska vojska je u Prvom svetskom ratu na današnji dan oslobodila Bitolj od Bugara. Ovaj grad u Makedoniji stradao je tokom Prvog svetskog rata zbog blizine Solunskog fronta, a bio je prvi koji je srpska vojska oslobodila posle Albanske golgote.

     

    Zauzimanje Kajmakčalana olakšalo je srpskoj Prvoj armiji i francuskim snagama dalje operacije, pa je prvo osvojen pojas oko Bitolja, uključujući, pa i sam Bitolj, što je za srpsku vojsku imalo značaj jer je oslobođen prvi komad otadžbine.

     

    TITO PRVI PUT PROGLAŠEN ZA NARODNOG HEROJA

     

    Predsedništvo AVNOJ-a je, na svojoj prvoj sednici u Beogradu 1944. godine donelo odluku da se Josipu Brozu Titu dodeli naziv narodnog heroja, na predlog Antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Srbije.

     

    Drugi Orden narodnog heroja dodeljen je Josipu Brozu 1972, a 1977. dodeljen mu je i treći herojski znamen.

     

    ROĐENA INDIRA GANDI

     

    Godine 1917. rođena je Indira Gandi, predsednica vlade Indije od 1966. do 1975. i od 1980. do 1984.

     

    Postala je 1955. član Izvršnog komiteta Kongresne stranke, a 1959. njen predsednik. U više navrata bila je ministar spoljnih poslova, odbrane, finansija, unutrašnjih poslova, informisanja.

     

    Britanski Bi-Bi-Si (BBC) je decembra 1999. u međunarodnoj anketi proglasio Indiru Gandi za „ženu milenijuma“.

     

    Jedna od vodećih ličnosti Pokreta nesvrstanih ubijena je u atentatu. Dvojica Sika, pripadnici garde predsednice vlade, ubili su Indiru Gandi 31. oktobra 1984. godine.

     

    Bila je to odmazda za upad u Zlatni hram u Amricaru, svetom gradu naroda Sika u Pendžabu, gde se bio utvrdio vođa tamošnjih secesionista.

     

    NAPOMENA: Ovaj tekst objavljujemo u sklopu medijske saradnje između beogradskog portala BKTVnews i informativnog portala zrenjaninski.com

    Podeli vest:

    Facebook Twitter WhatsApp
  • Prijavite se na naš newsletter i jedanput nedeljno najvažnije vesti iz Zrenjanina i okoline stizaće na vašu e-mail adresu.

    Komentari 0

    Napiši komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


    NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 96H

    Ostalo iz kategorije Društvo

    Produžen rok za prijave za besplatne udžbenike

    Zrenjaninski poslovni krug (ZREPOK) saopštio je danas da je, na inicijativu roditelja, produžen rok za podnošenje prijava osnovnih škola sa teritorije Srednjobanatskog upravnog okruga za dodelu […]